Važna napomena!
Krajem 2019. godine novi je korona virus, koji je sada nazvan SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Corona Virus 2), prepoznat kao uzrok izbijanja akutne respiratorne bolesti u gradu Wuhan, u Kini. U februaru 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) imenovala novu bolest COVID-19 što predstavlja akronim od korona virusnu bolest 2019. (Corona Virus Disease 2019)
Do dana (14.03.20.) se COVID-19 proširila na više od 146 742 osoba širom svijeta i uzrokovala je više od 5,5 hiljada smrtnih slučajeva. SZO je 09.03.2020. godine proglasila pandemiju.
Sve osobe koje imaju simptome respiratornih infekcija, a i sve druge osobe, trebaju da nazovu svoju ambulantu porodične medicine prije nego što se odluče da posjete svog porodičnog doktora.
Sumnja na COVID-19
Bolesnici s visokom temperaturom ili simptomima donjeg respiratornog sistema (kašalj i nedostatak zraka) koji su nedavno imali bliski kontakt s potvrđenim ili sumnjivim slučajem COVID-19, koji žive ili su nedavno boravili (unutar prethodnih 14 dana) zemljama u kojima je prijavljen prijenos SARS-CoV-2 u zajednici ili koji su imali potencijalnu izloženost već poznatim slučajevima COVID-19. Ljekari, također, trebaju biti svjesni mogućnosti COVID-19 u bolesnika s teškim respiratornim simptomima kada se ne može utvrditi druga etiologija.
Nakon sumnje na COVID-19, treba primijeniti mjere suzbijanja infekcije i obavijestiti dežurnog epidemiologa. Preporučena lična zaštitna oprema za zdravstveno osoblje: rukavice, zaštita očiju (naočale ili vizir), izolacioni mantili (skafander) sa sposobnošću da spriječe prenos direktnim kontaktom ili kapljičnim putem i respirator FFP2/FFP3 (ili masku za lice kao alternativa). U toku rada potrebno ne dodirivati prstima lice, oči, nos i usta.
Za potrebe testiranja sa RT-PCR uzimaju se brisovi gornjih respiratornih puteva (nazofaringealni i orofaringealni bris) po uputama mikrobiologa i šalju se na mikrobiologiju. (Uputstvo za uzimanje brisa je na ovom Instituta
Klinička slika COVID-19
• Najčešći simptomi COVID-19 su:
• -Visoka temperatura, 99% slučajeva
• -Umor, 70%
• -Suhi kašalj, 59%
• -Anoreksija, 40%
• -Bolovi u mišićima, 35%
• -Otežano disanje, nedostatak zraka, 31%
• -Iskašljavanje ispljuvka, 27%
Otežano disanje se pojavljuje obično tokom petog dana bolesti. Upala pluća je najteža komplikacija COVID-19 i praćena je sljedećim simptomima: visoka temperatura, kašalj, nedostatak zraka. Na rentgenu pluća ima izražene obostrane infiltrate. Sindrom akutnog respiratornog distresa se javlja u 20% slučajeva, a potreba za mehaničkom ventilacijom u 12,3%.
Za sada ne postoji značajna klinička karakteristika koja može izdvojiti COVID-19 od drugih respiratornih infekcija.
Težina kliničke slike COVID-19
Većina slučajeva je blaga. Klinička slika po težini može biti:
- Blaga (bez ili blaga upala pluća), 81% slučajeva,
- Teška (nedostatak zraka, hipoksija, ili >50% zahvaćenosti pluća na slikovnoj dijagnostici u toku 24 – 48h), 14%,
- Kritična (respiratorna insuficijencija, šok, disfunkcija više organa), 5%.
Asimptomatski slučajevi su mogući ali njihova učestalost još nije poznata. Opisani su slučajevi sa dokazanom upalom pluća koji nisu imali simptome.
Ukupna smrtnost još nije poznata, ali se spekuliše da bi mogla biti 2,3%. Smrtni slučajevi su bili samo kod osoba sa kritično teškim oblicima COVID-19.
Zastupljenost po uzrastu oboljelih od COVID-19
Medijan starosti oboljelih se kreće između 49 - 56 godina, 87% pacijenata je u dobi 30 - 79 godina. Starija dob je udružena sa težim i kritičnim slučajevima. Smrtnost kod osoba u dobi 70-79 godina se kreće 8%, a kod osoba starijih od 80 godina 15%. Zbog ove činjenice zaštitimo naše starije pacijente. Kod njih primijenimo rigorozne preventivne mjere.
Djeca i adolescenti rjeđe obolijevaju (2% slučajeva) i kod njih je u pravilu blaga klinička slika.
Liječenje COVID-19
Blaži slučajevi se mogu liječiti u kući tako što će se izolirati od ostalih ukućana i životinja pod striktnim epidemiološkim nadzorom. Terapija je simptomatska. Prilikom bilo kog kontakta s drugim osobama moraju nositi maske na licu. Teški slučajevi se upućuju u specijalizirane bolničke kapacitete predviđene za liječenje COVID-19.
Prevencija COVID-19
Kako bi se smanjio rizik od prenošenja u zajednici, pojedincima treba savjetovati da pažljivo peru ruke, prakticiraju respiratornu higijenu (kašljanje u papirnu maramicu koja se odlaže u smeće, ukoliko su bez maramice treba da kašlju u lakat, poslije kašljanja ili kihanja oprati ruke) i ako je moguće, izbjegavaju gužve i bliski kontakt sa bolesnim osobama. Osobama bez simptoma se ne preporučuju rutinsko nošenje maski kako bi se spriječilo izlaganje u zajednici. Savjetuje se socijalno distanciranje na udaljenosti većoj od 2 metra.
Ove informacije su zasnovane na ovom članku coronavirus-disease-2019-covid-19